MLJET

OPĆENITO O OTOKU

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal.

Mljet se nalazi u dubrovačkom arhipelagu i njegov je najveći otok. Površina mu iznosi 100,4 km². Izduženog je oblika jer je dug 37 kilometara, a širok samo 3 kilometra. Od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Smatra se najšumovitijim otokom na Jadranu, više od 70% površine je pokriveno šumama, a unutar nacionalnog parka pokrivenost prelazi i 90%, zbog toga i ima nadimak najzeleniji otok Hrvatske

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.

RELJEF

Mljet se nalazi unutar izobate od 100 metara što pokazuje da je nekoć bio sastavni dio susjednog kopna, kao i svi hrvatski otoci. Reljef otoka ima raščlanjen i vrlo dinamičan izgled. Najviši vrh otoka je Veliki grad (514 m), dok u isto vrijeme mnogi vrhovi prelaze 300 metara. Uzduž otoka postoje mnoge krške udoline (polja) te stotinjak manjih dolova. Oko Mljeta ima više otočića i grebeni. Mljetska je obala vrlo razvedena, dok se posebno ističu sjeverozapadne obale (Veliko i Malo jezero, uvale Lastovska iPomena te zaljev Polače) i jugoistočne obale (Saplunara).

§

KLIMA

Mljet pripada mediteranskom klimatskom području pa su ljeta suha i duga, dok su zime kišovite i blage. Proljetno – ljetno razdoblje je najčešće obilježeno suhim, toplim, sunčanim i vedrim vremenom, dok kiša pada samo u slučaju nevera ili jakog južnog vjetra. U ljetnim mjesecima najčešći je vjetar maestral. Jesensko – zimsko vrijeme je prilično svježe jer znade puhati jaka bura. Kiše su česte zbog izloženosti južnim vjetrovima. Temperatura se rijetko spušta ispod nule, asnijeg u pravilu padne jednom u desetljeću.

§

STANOVNIŠTVO

Prvi pravi popis stanovnika na Mljetu izvršila je Dubrovačka Republika 1673.-1674. kada je Mljet imao 662 stanovnika. Drugi popis stanovnika na Mljetu je izvršen za vrijeme francuske okupacije te je Mljet 1807. godine imao 896 stanovnika. Od 1857. godine na Mljetu je redovito vršen popis stanovnika: Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na Mljetu živi 1111 stanovnika, što ga svrstava na 17. mjesto među hrvatskim otocima. Gustoća stanovnika je 11.1/km². Većina se izjašnjava Hrvatima (99%), čiji je materinski jezik hrvatski, te kao katolici (96%), od ostalih vjeroispovjesti na Mljetu ima pravoslavaca, jehovinih svjedoka, evangelista te pripadnika islamske vjeroispovjesti^[13].

BILJNI I ZIVOTINJSKISVIJEZ

Mljet je bogat vegetacijom, te je preko 70% površine otoka prekriveno šumom, koja se dijeli na dvije velike skupine: šumu alepskog bora i zimzelenu lisnatu šumu hrasta crnike. Uz ova dva tipa šume, javljaju se još makija, garig ikamenjar. Šume alepskog bora, posebno bogate na području NP Mljet tvore najočuvaniji i najljepši tip šume takve vrste na Mediteranu, jednako kao i šume hrasta crnike. Jedina veća autohtona šuma hrasta crnike na Jadranu se nalazi na otoku Rabu (šuma Dundo). U predjelu Saplunare, na istoku otoka, javlja se samonikla šuma pitomog bora, pinja. Taj je dio otoka zaštićen kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Od životinjskih vrsta na Mljetu najzastupljenije su kuna bjelica, miš, puh, jež, žaba, obična čančara, mali skakavci, brojne ptice (kos, divlji golub, obični vrabac, velika ušara, galeb, sokol i druge) te bjelouška i sljepić. Do Prvog svjetskog rata na Mljetu je bilo i zmija otrovnica, ali je austrijska šumarija 1910. godina na Mljet dovela nekoliko parova indijskog malog mungosa te su zmije otrovnice potpuno istrebljenje s otoka. Osim mungosa, na Mljet su još dovedeni i jeleni, mufloni,divlje svinje, zečevi, jarebice i fazani. Jedino su se jeleni i divlje svinje uspjeli razmnožiti u dovoljno velikom broju.

Uz obalu se nalaze bogata lovišta plave i bijele ribe, a podmorje je bogato i jastozima, rakovima i hlapovima. Na većim dubinama žive razni koralji, od kojih su najpoznatiji crveni i kameni koralj. Uz vanjske, južne obale Mljeta, prije je bilo stanište sredozemne medvjedice.

§
GOSPODARSTVO

·         Maslinarstvo

·         Vinogradarstvo

·         Ribolov

·         Turizam

·         Ugostiteljstvo

Zbog svoje bujne vegetacije i odlične pokrivenosti šumama, stanovništvo Mljeta se u početku bavilo sječom drva i njegovim izvozom, dok su na prokrčenim mjestima sadili vinovu lozu i masline, dvije kulture koje su u mnogočemu označile gospodarstvo otoka. Zbog specifičnog položaja, lokalno stanovništvo uz more je svoje gospodarstvo više temeljilo na ribarstvu. U drugoj polovici 20. stoljeća, stanovnici Mljeta se sve manje bave poljoprivredom, a sve se više okreću turizmu i ugostiteljstvu. Mjesta uz more posebno prosperiraju, dok se stanovništvo s kopna u ljetnim mjesecima sve više seli u naselja na moru. Na Mljetu danas postoje tri kampa, mnogo privatnih iznajmljivača i restorana, dok se jedini hotel na otoku, Odisej, se nalazi u Pomeni.

§
SPOMENICI   I ZNAMENITOSTI

·         Pješčane plaže i samonikle šume pinja u predjelu Saplunara

·         Ostatci crkve svetog Pavla iz ranokršćanskih dana.

·         Hrid svetog Pavla

·         Kula za nadzor plovidbe Mljetskim kanalom u Koritima i u Prožuri

·         Knežev dvor u Babinom Polju

·         Crkva svetog Vlaha u Babinom Polju

·         Spomenik palim borcima iz NOB-a u Babinom Polju

·         Odisejeva špilja

·         Blatine, mala jezera s bočatom vodom u mjestima Prožura, Sobra, Blato i Kozarica

·         Rimska palača koje je druga po veličini antička palača nakon Dijoklecijanove.

·         ranokršćanske bazilike i ostatci terma s mozaikom ždrala u naselju Polače

·         ostatci ilirske utvrde na brdu iznad Velikog jezera

·         spomenik prvom desantu na južnom Jadranu u Drugom svjetskom ratu, na Velikom jezeru

·         Otočić Sveta Marija sa benediktinskim samostanom i crkvom svete Marije

·         geomorfološki lokalitet Zakamenica

·         Veliko i Malo jezero

Categories: ZEMLJOPIS